DIGITUS MALLEUS/ČEKIČASTI PRST

Deformacija prsta u zglobu bliže vršku prsta sa savijenim člankom u obliku čekića. Najčešće se razvija na drugom i treće prstu. Stvara se bolan natisak na vršku prsta uz sam vrh nokta. Zbog deformacije, cipela često tvori trenje na koži što rezultira stvaranjem kalusa. Kalus se može tretirati pedikurom, no unatoč pedikuri, on će se ponovno stvarati tako dugo dok postoji deformacija.

Najčešći uzrok stvaranja jest kolaps poprečnog luka stopala. Uspješno se liječi operacijskim zahvatom.


DIGITUS FLEXUS/SKVRČENI PRST

Deformacija prsta stopala u zglobu prsta savijenom prema stopalu. Na skvrčenom prstu se s vremenom iznad zgloba prvo javlja crvenilo kože zbog pritiska obuće, a zatim otvrdnuće kože kao početak stvaranja kurjeg oka.

Kod skvrčenog prsta koji puta dolazi i do postupnog iščašenja zgloba baze prsta što pak dovodi do pojačanog pritiska na sam zglob sa strane tabana te se i tu može pojaviti bolni natisak s otvrdnućem kože. Skvrčeni prst se može ispraviti samo operacijskim zahvatom.


HALLUX RIGIDUS

“Ukočen palac” karakteriziran je artrotskim promjenama prvog metatarzofalangealnog zgloba praćen bolovima i ograničenjem dorzalne fleksije. U mlađih ljudi posljedica je poremećaja okoštavanja u području glavice I. metatarzalne kosti. U odraslih osoba javlja se kao posljedica degenerativnih promjena gdje prevladava ukočenost bazalnog zgloba palca.

Palac je obično ispružen, dorzalna fleksija izrazito reducirana, a plantarna očuvana. Karakteriziraju ga klasični znakovi osteoartritisa kao što su suženje zglobne pukotine i osteofiti. Palac je zadebljan u I. metatarzofalangealnom zglobu zbog artrotskih promjena. Osobe koje imaju hallux rigidus često zbog boli hodaju po vanjskom rubu stopala što se vidi na obući.


HALLUX VALGUS

Valgus palca stopala najčešća je deformacija na stopalu. Radi se o iskrivljenju palca u stranu i stvaranjem bolne koštane izbočine na unutarnjoj strani korijena palca.

Prirođena ili tijekom života povećana gibljivost prve metatarzalne kosti stopala jedan je od uzroka razvoja valgusa palca. U tom slučaju prva metatarzalna kost se pod opterećenjem odmiče od ostalih kostiju i podiže, „napuštajući“ svoj položaj najniže položene kosti prednjeg dijela stopala. Tako se „urušava“ prednji svod stopala kojeg čine glavice metatarzalnih kostiju.


SEZAMOIDITIS

Sezamske kosti nalaze se na mjestima gdje tetiva prelazi preko zgloba. U stopalu, one se nalaze ispod glavice I. metatarzalne kosti. Njihova funkcija je zaštita tetive i povećanje mehaničkog učinka.

Sezamoiditis označuje upalni proces sezamskih kostiju. Najčešći simptomi su: bol ispod glavice I. metatarzalne kosti koja se pogoršava prilikom hodanja i nošenja uske obuće, crvenilom, otok, trnjenje prednjeg dijela stopala. Trčanje, dugo hodanje te sportovi u kojima se često skače na prednji dio tabana, kao što su tenis i košarka, mogu uzročiti frakturu ovih kostiju.


MORTONOVA BOLEST

Mortonova bolest nastaje zbog pritiska na živac kad prolazi kroz metatarzalni tunel, a zanimljivo jest da ju je prvi opisao Morton još davne 1876. godine. Najčešće je zahvaćen živac koji prolazi kroz III. metatarzalni tunel (prostor između glavica III. i IV. metatarzalne kosti), a znatno rjeđe živci koji prolaze kroz II. ili IV. metatarzalni tunel.

Nastanak Mortonove metatarzalgije najčešće se dovodi u vezu s nošenjem obuće i ponajprije radi nošenja cipela s visokom petom, kao i nošenje cipela koje su preuske u prednjem dijelu. Također, kretnje koje dovode do prekomjernog ispružanja nožnih prstiju, tzv. hiperekstenzije prstiju (npr. sprint i trčanje uzbrdo te neka zanimanja u kojima je potrebno duže čučanje), dovodiedo suženja metatarzalnih tunela, a to posljedično smanjuje prostor živcu i povećava pritisak na njega zbog čega dolazi do pojave oticanja samog živca, a samim time živac postaje deblji i skloniji daljem oštećenju te se stvara kronično zadebljanje.


RAVNO STOPALO/SPUŠTENO STOPALO

Spušteno stopalo definiramo kao djelomični ili potpuni gubitak unutrašnjeg uzdužnog svoda, a koji je prisutan nakon završetka rasta i razvoja. Spušteno stopalo odrasle dobi može biti slučajan nalaz prilikom kliničkog pregleda, ali se može predstaviti i kao simptomatsko stanje u rasponu od manjih smetnji do teških poremećaja koji značajno umanjuju kvalitetu života.

Uzroci pojave spuštenog stopala odrasle dobi su raznoliki i uključuju poremećaje tetive mišića tibialis posteriora, srašćivanje tarzalnih kostiju, različita posttraumatska i upalna stanja (reumatoidni artritis, seronegativne spondiloartropatije) te neuromuskularna patološka stanja poput dijabetesa ili Charcot-ovog stopala.

U mišićima stopala i potkoljenice javljaju se grčevi i umor, a bolovi se javljaju i u peritalarnim zglobovima zbog lošeg usmjerenja.


PLANTARNI FASCIITIS

Plantarni fasciitis se očituje kao bolnost donjeg dijela petne kosti, a nastaje kao posljedica akumuliranih mikrooštećenja koja uzrokuju propadanje (degeneraciju) kolagenih vlakana fascije na polazištu na petnoj kosti te se ubraja u skupinu oštećenja poznatih pod nazivom sindromi prenaprezanja (engl. overuse injuries).

Plantarna fascija je smještena ispod kože na tabanu i od nje je odijeljena slojem masnog tkiva (na peti je masno tkivo deblje i više od dva centimetra), a ima tri dijela: srednji, medijalni i lateralni. Srednji dio je najvažniji, a to je snažna trokutasta tetivna ploča koja polazi s izbočine petne kosti (lat. os calcaneus) i usmjerena je prema naprijed.

Osnovni simptom jest bol na polazištu plantarne fascije na petnoj kosti. Katkada se bol može širiti i unutrašnjom stranom stopala (duž uzdužnog svoda), dok se oteklina izuzetno rijetko nalazi. Karakteristična je pojava vrlo snažne jutarnje boli u peti prilikom ustajanja iz kreveta, a koja nestaje nakon desetak koraka.


TENDINOZA AHILOVE TETIVE

Ahilova tetiva (lat. tendo Achillis) završni je dio troglavoga mišića potkoljenice (lat. m. triceps surae) i hvata se na donju polovicu stražnje strane petne kosti (lat. calcaneus). To je najsnažnija tetiva u čovječjem tijelu, duga je pet do šest centimetara, a debela pet do šest milimetara.

Nastanak tendinoze Ahilove tetive dovodi se u vezu s djelovanjem sila na Ahilovu tetivu tijekom hoda i/ili trčanja, koje je zbog utjecaja nekih predisponirajućih čimbenika povećano – anatomska odstupanja stopala (npr. spuštena stopala), prekomjernu pronaciju stopala tijekom hoda i/ili trčanja, nerazmjer između snage i fleksibilnosti mišića koji tvore Ahilovu tetivu, životna dob (starenjem se smanjuje elastičnost tetive).

Osnovni simptom jest bol koja je lokalizirana 2 do 5 cm iznad hvatišta tetive za petnu kost i koja je karakteristično vezana za aktivnost i to tako što se pojavljuje na početku, smanjuje tijekom, a povećava nakon aktivnosti. Drugi karakteristični simptom jest pojava jutarnje boli i ukočenost u gornjem nožnom zglobu koja iščezava nakon prvih nekoliko koraka od ustajanja iz kreveta. U pojedinim slučajevima, osobito u onima koji su nastali naglo, bolesnici se žale na škripanje duž tetive.


KRONIČNA NESTABILNOST GLEŽNJA

nestabilnostGleznja

Većina uganuća gležnja su inverzijskog tipa. Kada pacijent ugane gležanj, dno stopala se okrene prema drugoj nozi, a vanjski dio stopala napravi kontakt sa podlogom. U rijeđim slučajevima, stopalo se može okrenuti u drugom smjeru. Ovi prekomjerni i nagli pokreti povući će i djelovati na ligament s velikom silom. Iako su ligamenti jaki, te snage su dovoljno snažne da oštete ligament. Ligamenti će se ili istegnuti, djelomično ili u potpunosti puknuti, a njihovo hvatište može se izvući s mjesta na kosti, ili će čak otkinuti komad kosti.

Nakon nastanka ozljede, javlja se oteklina i bol na vanjskoj strani gležanj i stopala. Uslijedit će modrice i promjena boje kože u plavo-zelenu nijansu. Bol se širi preko kosti na vanjskoj strani gležnja te se nastavlja preko ligamenata i tetiva na bočnoj strani gležnja. U takvom stanju, pacijenti će biti stalno na oprezu za vrijeme hoda jer će imati osjećaj kao da će im se gležanj opet izvrnuti, a to se može opisati kao “nestabilan” gležanj koji često može dovesti do kroničnih bolova u gležnju.