Često se smatra da je osnovna funkcija ljudskog stopala pružiti čvrst temelj za uspravni položaj.
Iz evolucijske točke gledišta, stopala se razvija kao dinamičan mehanizam i stoga nije posve prilagođeno za stajanje u jednom položaju jer uzrokuje umor i bol. Biološki su predodređena za hodanje, za razliku od sjedenja i stajanja.
Stopalo je jedinstvena funkcionalna cjelina koja pruža oslonac i omogućava kretanje.
Anatomski, stopalo se može podijeliti na tri dijela. Kosti nožja (lat. tarsus) čine petna kost (lat. os calcaneus), gležanjska kost (lat. os talus), čunasta kost (lat. os naviculare), kockasta kost (lat. os cuboideum) i tri klinaste kosti (lat. ossa cuneiforme). Zatim slijedi pet kostiju donožja (lat. metatarsus) te četrnaest članaka prstiju (lat. phalanges). Sva tri dijela povezana su svezama i mišićima te ta struktura olakšava kretanje svih anatomskih struktura u stopalu.
Tijekom šetnje, tjelesna težina se prenosi od petne kosti do prve i pete kosti donožja čineći uporišne točke stopala. Te tri uporišne točke spojene kostima, svezama i mišićima, tvore unutarnji i vanjski uzdužni svod te poprečni svod stopala.
Unutarnji uzdužni svod počinje od tubera petne kosti, nastavlja se preko talusa, navikularne kosti, medijalne kuneiformne kosti te se duž metatarzalne kosti spušta do njezine glavice. Točka unutarnjega uzdužnog svoda koja je najviše odignuta od poda (15 – 20 mm) je donji rub navikularne kosti.
Vanjski uzdužni svod polazi od tubera petne kosti preko kuboidne kosti duž pete metatarzalne kosti do njezine glavice. Najviša točka u vanjskom uzdužnom svodu je kuboidna kost, koja je od podloge odignuta 3 do 5 mm. Poprečni prednji svod povezuje prednje uporišne točke stopala, odnosno glavice prve i pete metatarzalne kosti. Najviša točka poprečnog svoda je glavica druge metatarzalne kosti kod odraslih, a kod djece, zbog inverzije stopala, najviša je točka glavica prve metatarzalne kosti. Stražnji poprečni svod se nalazi u području triju klinastih kostiju i kockaste kosti.
U oblikovanju svodova stopala sudjeluju mnoge sveze i ligamenti, među kojima su najvažnije lig. calcaneonaviculare, lig. plantare longum i, najpovršnije položena, plantarna aponeuroza. U formiranju svodova sudjeluju svi mišići potkoljenice (osim m. triceps surae) i mišići stopala. Mišići su jedini aktivni držači svodova, dok kosti, ligamenti i sveze svodove podržavaju pasivno.