Dijabetes je kronična bolest kod koje je razina glukoze (šećera) u krvi povišena. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi tako što omogućuje ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za organizam. Osim toga, višak šećera inzulin pohranjuje u mišićima i jetri. Ako nema inzulina ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi.
- Tip 2: Radi se o najčešćem obliku dijabetesa (90% oboljelih od dijabetesa ima tip 2) koji se obično otkriva u starijoj dobi i u poodmaklom stadiju razvoja bolesti kada su već nastupile komplikacije na drugim organima.
- Tip 1: Zbog poremećaja obrambenog (imunološkog) sustava kod dijabetesa tipa 1 stvaraju se protutijela koja razaraju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin. Bolest se razvija s razaranjem 70-90% stanica. Najčešće se javlja kod djece i mlađih osoba.
Simptomi kod oba tipa dijabetesa su:
- pretjerana žeđ
- učestalo mokrenje
- neobjašnjiv gubitak težine
- umor i iscrpljenost
- snažna glad
- iznenadni poremećaji vida
- nedostatak koncentracije
- suha koža
- rane koje sporo zarastaju
- češće infekcije
U slučaju dijabetesa tipa 2, na početku bolesti simptomi su često neizraženi do te mjere da prođe prosječno 5-7 godina prije nego se postavi dijagnoza. Kod tipa 1 bolest se pojavljuje naglo.
Što dijabetes duže traje, to je veća mogućnost razvitka komplikacija. Nažalost, dijabetes tipa 2 često se otkrije u poodmaklom stadiju razvoja bolesti kada su već nastupile komplikacije na drugim organima, kao što su promjene na krvnim žilama koje mogu uzrokovati srčani ili moždani udar, zatajenje bubrega, oštećenje živaca, te oštećenje malih krvnih žilica u oku (retinopatija). Boljom regulacijom dijabetesa značajno se smanjuje nastanak komplikacija i smanjuje rizik daljnjeg napredovanja bolesti.
Koje su mjere prevencije?
Trenutno se dijabetes tipa 1 ne može spriječiti, dok se zdravim prehrambenim navikama, tjelesnom aktivnošću i održavanjem poželjne tjelesne težine može smanjiti rizik za razvoj dijabetesa tipa 2.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za dijabetes redovito hodanje u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 za 35-40%.
