Ljudima je prirodno potrebno kretanje kako bi održali i poboljšali svoje zdravlje. Danas više od 80 % adolescenata diljem svijeta – koji čine gotovo trećinu odrasle populacije – ne postiže osnovne smjernice za tjelesnu aktivnost potrebnu za održavanje dobrog zdravlja. Činjenica da se neadekvatna tjelesna aktivnost nalazi odmah iza visokog arterijskog krvnog tlaka, uporabe duhana i visoke razine šećera u krvi kao četvrti najvažniji čimbenik rizika za globalnu smrtnost, govori o značaju ovog problema. Nema spora oko povezanosti tjelesne aktivnosti i dobrog zdravlja. Promicanje tjelesne aktivnosti velika je odgovornost liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika.
UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI
Tjelesna aktivnost je svaka aktivnost koja uključuje skeletne mišiće i uzrokuje povećanje potrošnje energije iznad razine mirovanja (bazalni metabolizam). Svaki od čimbenika koji određuju tjelesnu aktivnost – učestalost, intenzitet, vrijeme i vrsta – utječe na opće zdravlje pojedinca.
Razvoj i održavanje snage i zdravlja kostiju uvelike ovise o tjelesnoj aktivnosti. Kosti reagiraju na stres i naprezanje, primjerice u situacijama kada moraju podupirati veću težinu nego obično, slično kao i mišićno tkivo. Dokazano je da je redovita tjelesna aktivnost korisna. Nije potrebno baviti se sportom; dovoljno je jednostavno skakanje, trčanje ili brzo hodanje, a idealno bi bilo raditi to svakodnevno.
- Tjelesna aktivnost poboljšava zdravlje i dobrobit svih tjelesnih sustava, ali uglavnom kardiovaskularnog, mišićnog i skeletnog sustava. Možda vam to sada ne izgleda značajno, ali kako starimo, naša će nam tijela biti zahvalna na redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Tjelesna aktivnost, osobito ona s opterećenjem, utječe na razvoj i veću gustoću koštane mase, kao i na bolji razvoj i izgled mišićne mase. Ključno je imati zdrave ili gušće kosti kako starite, jer vas to čini manje sklonima prijelomima. Bolja ravnoteža, povećana snaga i pokretljivost te više energije neke su od prednosti redovite tjelesne aktivnosti.
- Vježbanje ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje, osim na zdravlje mišićno-koštanog i skeletnog sustava. Vježbanje može pomoći kod osjećaja zadovoljstva i ponosa, primjerice kada ostvarimo neki cilj, jer utječe na otpuštanje endorfina, neurotransmitera koji proizvodi hipotalamus i koji nas čini sretnima, zadovoljnima i smirenima. Dokazano je da vježbanje pomaže boljoj koncentraciji i dubljem snu. Osim toga, bavljenje tjelesnom aktivnošću može poboljšati mentalno zdravlje i promijeniti perspektivu. Može pomoći onima koji su depresivni ili anksiozni, ili čak spriječiti nastanak takvih problema. Osoba počinje razmatrati druga područja svog zdravlja, poput prehrane, pušenja i drugih navika, kada počne redovito vježbati.
- Održavanje tjelesne aktivnosti može poboljšati naš izgled i pomoći nam u održavanju zdrave tjelesne težine. Kada se količina tjelesne aktivnosti uskladi s energetskim unosom iz prehrane, možemo postići energetsku ravnotežu te ne dobivati niti gubiti na težini. Tjelesna aktivnost sagorijeva kalorije dobivene iz probavljene hrane. Utjecaj pretilosti na stopalo može biti izuzetno štetan. Kada stojimo, cijela težina se oslanja na stopala, stoga svaka dodatna težina može uzrokovati bol i edem. Jedan od najvećih uzroka problema sa stopalima je prekomjerna težina. Održavanje ove energetske ravnoteže putem redovite tjelovježbe koristi ne samo boljem održavanju težine već i boljem držanju i izgledu, što zauzvrat koristi boljem zadovoljstvu i općem zdravlju.
- Vježbanje pomaže u prevenciji osteoporoze i osteoartritisa. Prijelomi kostiju su češći kod starijih osoba, posebno kod žena koje imaju osteoporozu (stanje poroznih kostiju). Tjelesna aktivnost preporučuje se osobama s visokim rizikom od prijeloma ne samo radi smanjenja tog rizika, već i radi poboljšanja ravnoteže, snage i izdržljivosti, što smanjuje rizik od padova. Ovim se osobama preporučuje izbjegavanje napornih aktivnosti poput trčanja i intenzivnog vježbanja, kao i aktivnosti poput nekih joga poza, golfa i sl. koje uključuju promjenu smjera, okretanje ili rotaciju. Preporučuju se vježbe koje smanjuju rizik od padova i integriraju snagu, ravnotežu i izdržljivost (vježbe snage s vlastitom težinom, vježbe za razvoj fleksibilnosti, hodanje, razne vrste aerobika niskog intenziteta i penjanje stepenicama).
- Bavljenje tjelesnom aktivnošću može smanjiti rizik od dobivanja određenih bolesti. Redovito vježbanje pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, što zauzvrat pomaže u izbjegavanju dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti (visoki krvni tlak, srčani udari i koronarna arterijska bolest). Međutim, odrasli su glavne žrtve ovih poremećaja. U ranoj adolescenciji stanje postaje sve raširenije, prvenstveno kao rezultat pretilosti, neaktivnosti i loše prehrane. Jedan od najčešćih problema sa stopalima je dijabetičko stopalo, koje je izravna posljedica dijabetesa. Rana nastala pucanjem kože teško zacjeljuje, pogotovo pri hodu, zbog oštećenja krvnih žila i disfunkcije imunološkog sustava. Kontrola šećera u krvi i redovite kontrole mogu pomoći u smanjenju komplikacija na stopalima povezanih s dijabetesom, kao i drugih problema.
- Mora se uzeti u obzir prisutnost periferne neuropatije i mikroangiopatije (oštećenje živaca i krvnih žila u udovima koje na kraju uzrokuje dijabetičko stopalo).
- Ako je funkcija osjetnih živaca ugrožena zbog bolesti, tada treba izbjegavati aktivnosti koje uključuju jak kontakt stopala s tlom, poput skakanja i trčanja – treba vježbati plivanje ili vožnju bicikla.
- Potrebno je svakodnevno pregledavati stopala, održavati ih dobro podmazanima kako bi klizila glatko.
- Tjelesnu aktivnost obično treba izbjegavati dok se problem ne izliječi u ovom scenariju jer bi mogla pogoršati stanje dijabetičkog stopala.
